Sa: www.industrial-lasers.com
Izvoz lasera i državna potpora nastavljaju rasti
Koray Eken
Diverzificirano gospodarstvo, blizina Europe, Bliskog istoka i Srednje Azije, integracija sa stranim tržištima, vanjsko sidro pristupanja EU, čvrsto gospodarsko upravljanje i strukturne reforme pokretači su dugoročnih izgleda Turske. Od krize 2001. godine, zemlja je imala jedan od najuspješnijih rezultata rasta u svijetu s gospodarskom ekspanzijom 27 uzastopnih tromjesečja između 2002. i 2008. godine zbog povećanja produktivnosti, postavši 17. najveće gospodarstvo na svijetu.
Strojogradnja, ključna za industrijalizaciju svih zemalja, bila je pokretačka snaga procesa industrijalizacije Turske, s brzim rastom temeljenim na proizvodima visoke dodane vrijednosti i doprinosima drugim sektorima. Kao rezultat toga, strojogradnja je bila uspješnija od ostalih grana prerađivačke industrije, a broj izvoza je stalno bio iznad prosjeka izvoza za tursku industriju općenito. Po vrijednosti proizvedenih strojeva, Turska je na šestom mjestu u Europi.
Strojogradnja u Turskoj raste po stopi od gotovo 20% godišnje od 1990. godine. Proizvodnja strojeva počela je zauzimati sve veći dio izvoza zemlje i 2011. godine premašila je 11,5 milijardi dolara (8,57%) ukupnog izvoza (134,9 milijardi dolara), što je povećanje od 22,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Za 100. obljetnicu zemlje 2023. godine, strojostrojarskoj industriji postavljen je ambiciozni izvozni cilj od 100 milijardi američkih dolara s udjelom od 2,3% na globalnom tržištu. Predviđalo se da će turska strojogradnja imati složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 17,8% do 2023. godine, kada se očekivalo da će udio sektora u turskom izvozu biti najmanje 18%.
Mala i srednja poduzeća
Rast turskog strojogradskog sektora podupiru visoko konkurentna i prilagodljiva mala i srednja poduzeća (MSP) koja čine glavninu industrijske proizvodnje. Turska mala i srednja poduzeća nude mladu, dinamičnu i dobro obučenu radnu snagu u kombinaciji s profesionalnim stavom prema radnom mjestu. Kako bi se zadovoljile financijske potrebe malih i srednjih poduzeća, dodjeljuju se neki poticaji, uključujući oslobođenje od carina, oslobođenje od PDV-a za uvezene i domaće kupljene strojeve i opremu, dodjelu kredita iz proračuna i podršku kreditnim jamstvima. Slično tome, Organizacija za razvoj malih i srednjih poduzeća (KOSGEB) značajno doprinosi jačanju malih i srednjih poduzeća raznim instrumentima potpore u financiranju, R&D, zajednički objekti, istraživanje tržišta, investicijska mjesta, marketing, izvoz i osposobljavanje. U 2011. godini, KOSGEB je potrošio 208,3 milijuna dolara na ovu podršku.
Kao rezultat povećanja udjela strojogradnje u ukupnom industrijskom izvozu koji sadrži visoke tehnologije, R&D rashodi su nedavno počeli rasti. Godine 2010., R.&Rashodi za D iznosili su ukupno 6,5 milijardi dolara, što je činilo 0,84% BDP-a. Kako bi se povećao i potaknuo R&D aktivnosti, vladine institucije pružaju mnoge poticaje za R&D.
Tvrtka Industrial Laser Solutions prati značaj zapadnoazijske regije, a posebno Turske, kao sve važnijeg tržišta lasera. Kao primjer, IPG Photonics je otvorio novi ured u Istanbulu u Turskoj kako bi pružio lokalnu podršku i servis za svoje vlaknaste lasere u Turskoj i susjednim zemljama. To pokazuje IPG-ovu predanost regiji, što će tvrtki omogućiti pružanje brze i izravne tehničke podrške brojnim proizvođačima originalne opreme za lasersko rezanje u Turskoj koji koriste njihove visokoučinkovite vlaknaste lasere.
Povijest laserske obrade u Turskoj
Povijest laserske obrade u Turskoj započela je s primjenom rezanja 1990-ih, kada su u automobilskoj i obrambenoj industriji instalirani uvezeni strojevi za rezanje, posebno proizvodi europskih proizvođača strojeva. Danas su laseri za rezanje još uvijek prevladavajući. Do 2010. godine, CO2 laseri su dominirali kao alati kilovatne snage za 2D rezanje tankih i debelih metala. Zatim su se snažno pojavili vlaknasti laseri.
Trumpf i Rofin-Sinar su vodeći dobavljači CO2 lasera, dok IPG dominira za vlaknaste lasere, posebno za lasere za označavanje i kilovatne lasere. Drugi veliki dobavljači poput SPI Lasersa i Rofin-Sinara također nude proizvode s vlaknastim laserima.
Postoje mnoge tvrtke koje integriraju laserske sustave koristeći gore navedene podsustave. Neki od njih također izvoze proizvode koje integriraju u SAD, Indiju, Njemačku, Rusiju i Brazil. Durmazlar (Bursa, Turska – http//tr.durmazlar.com.tr), Ermaksan (Bursa – www.ermaksan.com.tr), Nukon (Bursa – www.nukon.com.tr), Servenom (Kayseri) – www.servonom.com.tr), Coskunöz (Bursa – www.coskunoz.com.tr) i Ajan (Izmir – www.ajamcnc.com) imaju glavni udio u prihodima od laserske obrade u Turskoj, a Durmazlar je najveći integrator strojeva za lasersko rezanje u Turskoj. Durmazlar, počevši s CO2 laserskim strojevima za rezanje, proizvodi kilovatne strojeve za lasersko rezanje vlaknima već nekoliko godina. Ova tvrtka sada proizvodi više od 40 strojeva za rezanje mjesečno, od kojih su 10 sada kilovatnih laserskih jedinica s vlaknima. Danas 50.000 Durma strojeva doprinosi učinkovitosti različitih industrija diljem svijeta.
Ermaksan je još jedna vodeća tvrtka za strojeve, koja godišnje proizvodi više od 3000 strojeva, uglavnom integriranih s CO2 laserima. Sada nude i kilovatne vlaknaste laserske strojeve.
Nukon je implementirao vlaknaste lasere i izvezao prvi od četiri proizvedena stroja. Tvrtka će uložiti 3 milijuna kako bi smanjila trenutni proizvodni proces sa 60 na 15 dana.
Servenom je osnovan 2007. godine i započeo je svoj proizvodni vijek CNC laserskim rezanjem i označavanjem te CNC plazma obradom metala. Cilj mu je postati jedan od preferiranih brendova u svijetu u svom sektoru. S prometom od 200 milijuna, Coskunöz je započeo aktivnosti paralelne s turskom prerađivačkom industrijom 1950. godine i sada je jedna od vodećih industrijskih grupacija. Ajan je osnovan 1973. godine, a posljednjih nekoliko godina fokusira se na rezanje i oblikovanje lima.
U 2005. godini, turski izvoz lasera iznosio je ukupno 480.000 dolara (23 lasera), dok je uvoz lasera iznosio 45,2 milijuna dolara (740 lasera). Te su se stope postupno povećavale svake godine osim 2009. godine, kada su se osjetili učinci globalne ekonomske recesije, a stope uvoza pale su na 46,9 milijuna dolara s 81,6 milijuna dolara u 2008. godini. Kamatne stope su nadoknadile gotovo sve svoje gubitke do kraja 2010.
Ipak, recesija nije utjecala na stope izvoza, koje su se te godine povećale sa 7,6 milijuna dolara na 17,7 milijuna dolara. U 2011. godini ukupan broj turskog izvoza lasera iznosio je oko 27,8 milijuna dolara (126 lasera). U usporedbi s izvoznim brojkama, uvoz lasera bio je veći, s ukupno 104,3 milijuna dolara (1630 lasera). Međutim, vjeruje se da su brojke uvoza i izvoza veće kod lasera koji se uvoze ili izvoze kao dio sustava s različitim, čak ponekad i pogrešnim, HS kodovima (međunarodni standard kodiranja trgovinskih proizvoda).
Važne industrije
Turska je u posljednjih 20 godina napravila značajne korake u obrambenoj industriji. Budući da je u prošlosti bila zemlja ovisna o inozemstvu, Turska danas razvija i proizvodi svoje domaće proizvode zahvaljujući nacionalnim mogućnostima. U strateškom planu za 2012. godinu, koji je predstavio Podtajnik za obrambenu industriju, cilj je dosegnuti 2 milijarde američkih dolara za izvoz obrambene opreme. Stoga postoji snažna potražnja obrambenih tvrtki za uključivanjem laserske tehnologije u razvoj i proizvodnju.
Prema Izvješću o turskoj industrijskoj strategiji koje obuhvaća razdoblje između 2011. i 2014. godine, opći strateški cilj zemlje određen je kao "povećanje konkurentnosti i učinkovitosti turske industrije te ubrzanje transformacije prema industrijskoj strukturi koja ima veći udio u svjetskom izvozu, gdje se proizvode uglavnom visokotehnološki proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, koja ima kvalificiranu radnu snagu i koja je istovremeno osjetljiva na okoliš i društvo". Kako bi se postigao taj cilj, "povećanje udjela srednje i visokotehnoloških sektora u proizvodnji i izvozu" jedan je od osnovnih strateških ciljeva koji su definirani. Energetska, prehrambena, automobilska, informacijska i komunikacijska tehnologija, "laserski i optički sustavi" te tehnologije proizvodnje strojeva definirane su kao primarna područja koja će biti usmjerena na ovaj cilj.
Vrhovno vijeće za znanost i tehnologiju (SCST) najviše je tijelo za donošenje politika u području znanosti, tehnologije i inovacija (STI) kojim predsjedava premijer, koji ima ovlasti donošenja odluka o nacionalnoj STI politici. Na 23. sastanku SCST-a 2011. godine naglašeno je da sektori s visokom dodanom vrijednošću koji poboljšavaju gospodarsku dobrobit, omogućuju tehnološko poboljšanje i povećavaju konkurentnost, uz kontinuirani R&D, moraju se smatrati važnim sektorima koji povećavaju konkurentnost i osiguravaju održivi razvoj Turske. Optički sektor se smatra jednim od tih moćnih sektora.
Iako se situacija u laserskoj industriji brzo poboljšala zbog interesa za vlaknaste lasere za sektor rezanja i obrambenu industriju, Turska nije imala proizvodnju lasera, uvozeći sve laserske module iz inozemstva. Čak i bez podataka za obrambenu industriju, uvoz lasera iznosio je oko 100 milijuna dolara. Stoga je optička i laserska tehnologija proglašena strateškim tehnološkim područjem koje će vlada podržavati. Na primjer, uz državnu potporu, FiberLAST (Ankara - www.fiberlast.com.tr) osnovan je 2007. godine kao prva industrijska tvrtka uključena u R&D aktivnost u području vlaknastog lasera. Tvrtka dizajnira, razvija i proizvodi vlaknaste lasere u Turskoj (vidi bočnu traku "Pionir vlaknastih lasera u Turskoj").
Kao što se može vidjeti iz ovog izvješća, Turska je postala dinamično tržište za industrijske laserske sustave, a zemlja je također razvila rastuću bazu dobavljača sustava koji napreduju na mnogim međunarodnim tržištima. Započeta je domaća laserska aktivnost koja će početi zadovoljavati potrebe sistemskih integratora. ✺
Pionir u turskom fiber laseru
FiberLAST (Ankara) bila je prva industrijska tvrtka koja se bavila vlaknastim laserima R&D aktivnost u Turskoj. Osnovana je 2007. godine za projektiranje, razvoj i proizvodnju vlaknastih lasera u Turskoj. Uz podršku grupe sveučilišnih suradnika, FiberLAST-ov R&D tim je razvio vlastite vlasničke vlaknaste lasere. Tvrtka razvija i proizvodi vlaknaste lasere u suradnji sa Sveučilištem Bilkent i Tehničkim sveučilištem Bliskog istoka (METU). Iako je glavni fokus na industrijskim sustavima, tvrtka može razvijati i sustave vlaknastih lasera za posebne potrebe kupaca te akademske i znanstvene primjene. FiberLAST je privukao značajna vladina ulaganja.&D financiranja do danas, nakon što je potpisao istraživačke ugovore s KOSGEB-om (vladinom organizacijom za podršku malim i srednjim poduzetnicima) i TUBITAK-om (Turski znanstveni i tehnološki istraživački savjet). FiberLAST ima sposobnost pratiti akademska dostignuća i primjenjivati ih na svoje proizvode te razvijati vlastite i inovativne proizvode diljem svijeta. S ovim pristupima. Njegova razvijena tehnologija vlaknastih lasera već je na tržištu za primjenu u označavanju.
