S: www.industrial-lasers.com
Izvoz lasera i državna potpora nastavljaju rasti
Koray Eken
Diverzificirano gospodarstvo, blizina Europe, Bliskog istoka i središnje Azije, integracija sa stranim tržištima, vanjsko sidro pristupanja EU, čvrsto gospodarsko upravljanje i strukturne reforme pokretači su dugoročnih izgleda Turske. Od krize 2001. godine, zemlja je imala jedan od najuspješnijih rezultata rasta u svijetu s gospodarskom ekspanzijom 27 uzastopnih tromjesečja između 2002. i 2008. godine zbog povećanja produktivnosti, postavši 17. najveće gospodarstvo na svijetu.
Strojogradnja, ključna za industrijalizaciju svih zemalja, bila je pokretačka snaga procesa industrijalizacije Turske, s brzim rastom temeljenim na proizvodima visoke dodane vrijednosti i doprinosima drugim sektorima. Kao rezultat toga, strojogradnja je bila uspješnija od ostalih grana prerađivačke industrije, a broj izvoza stalno je bio iznad prosjeka izvoza za tursku industriju u cjelini. Po vrijednosti proizvedenih strojeva, Turska je šesta u Europi.
Strojogradnja u Turskoj raste po stopi od gotovo 20% godišnje od 1990. Proizvodnja strojeva počela je zauzimati sve veći dio izvoza zemlje i 2011. premašila je 11,5 milijardi dolara (8,57%) ukupnog izvoza (134,9 milijardi dolara), što je povećanje od 22,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Za 100. obljetnicu zemlje 2023. godine, strojogradnji je postavljen ambiciozni izvozni cilj doseći 100 milijardi američkih dolara izvoza s udjelom od 2,3% globalnog tržišta. Predviđalo se da će turska strojogradnja imati složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 17,8% do 2023. godine, kada se očekivalo da će udio sektora u turskom izvozu biti najmanje 18%.
Mala i srednja poduzeća
Rast turskog strojogradskog sektora podupiru visoko konkurentna i prilagodljiva mala i srednja poduzeća (MSP), koja čine glavninu industrijske proizvodnje. Turska MSP nude mladu, dinamičnu i dobro obučenu radnu snagu u kombinaciji s profesionalnim stavom na radnom mjestu. Kako bi se zadovoljile financijske potrebe MSP-a, dodjeljuju se neki poticaji, uključujući oslobađanje od carina, oslobađanje od PDV-a za uvezene i domaće strojeve i opremu, dodjelu kredita iz proračuna i podršku kreditnim jamstvima. Slično tome, Organizacija za razvoj male i srednje industrije (KOSGEB) značajno doprinosi jačanju MSP-a raznim instrumentima potpore u financiranju, istraživanju i razvoju, zajedničkim objektima, istraživanju tržišta, investicijskim lokacijama, marketingu, izvozu i osposobljavanju. U 2011. godini KOSGEB je potrošio 208,3 milijuna dolara na ovu potporu.
Kao rezultat povećanja udjela strojogradnje u ukupnom industrijskom izvozu koji sadrži visoke tehnologije, izdaci za istraživanje i razvoj nedavno su počeli rasti. U 2010. godini izdaci za istraživanje i razvoj iznosili su ukupno 6,5 milijardi dolara, što je činilo 0,84% BDP-a. Kako bi povećale i potaknule aktivnosti istraživanja i razvoja, vladine institucije pružaju brojne poticaje za istraživanje i razvoj.
Tvrtka Industrial Laser Solutions prati značaj zapadnoazijske regije, a posebno Turske, kao sve važnijeg tržišta lasera. Na primjer, IPG Photonics otvorio je novi ured u Istanbulu u Turskoj kako bi pružio lokalnu podršku i servis za svoje vlaknaste lasere u Turskoj i obližnjim zemljama. To pokazuje IPG-ovu predanost regiji, što će tvrtki omogućiti pružanje brze i izravne tehničke podrške brojnim proizvođačima originalne opreme za lasersko rezanje u Turskoj koji koriste njihove visokoučinkovite vlaknaste lasere.
Povijest laserske obrade u Turskoj
Povijest laserske obrade u Turskoj započela je s primjenom rezanja 1990-ih, kada su uvezeni strojevi za rezanje, posebno proizvodi europskih proizvođača strojeva, instalirani u tvrtkama automobilske i obrambene industrije. Danas su laseri za rezanje i dalje prevladavajući. Do 2010. godine CO2 laseri su dominirali kao alati kilovatne snage za 2D rezanje tankih i debelih metala. Tada su vlaknasti laseri snažno ušli u igru.
Trumpf i Rofin-Sinar su vodeći dobavljači CO2 lasera, dok IPG dominira za vlaknaste lasere, posebno za označavanje i kilovatne lasere. Drugi veliki dobavljači poput SPI Lasersa i Rofin-Sinara također nude proizvode s vlaknastim laserima.
Postoje mnoge tvrtke koje integriraju laserske sustave koristeći gore navedene podsustave. Neke od njih također izvoze proizvode koje integriraju u SAD, Indiju, Njemačku, Rusiju i Brazil. Durmazlar (Bursa, Turska – http//tr.durmazlar.com.tr), Ermaksan (Bursa – www.ermaksan.com.tr), Nukon (Bursa – www.nukon.com.tr), Servenom (Kayseri – www.servonom.com.tr), Coskunöz (Bursa – www.coskunoz.com.tr) i Ajan (Izmir – www.ajamcnc.com) imaju glavni udio u prihodima od lasera u Turskoj, a Durmazlar je najveći integrator strojeva za lasersko rezanje u Turskoj. Durmazlar, počevši s CO2 strojevima za lasersko rezanje, posljednjih nekoliko godina proizvodi kilovatne strojeve za lasersko rezanje vlaknima. Ova tvrtka sada proizvodi više od 40 strojeva za rezanje mjesečno, od kojih su 10 sada kilovatne jedinice vlaknima za lasersko rezanje. Danas 50 000 Durma strojeva doprinosi učinkovitosti različitih industrija diljem svijeta.
Ermaksan je još jedna vodeća tvrtka za strojeve, koja godišnje proizvodi više od 3000 strojeva, uglavnom integriranih s CO2 laserima. Sada nude i kilovatne vlaknaste laserske strojeve.
Nukon je implementirao vlaknaste lasere i izvezao prvi od četiri proizvedena stroja. Tvrtka će uložiti 3 milijuna eura kako bi smanjila trenutni proizvodni proces sa 60 na 15 dana.
Servenom je osnovan 2007. godine i započeo je svoju proizvodnu karijeru CNC laserskim rezanjem i označavanjem te proizvodnjom CNC strojeva za plazma obradu metala. Cilj mu je postati jedan od preferiranih svjetskih brendova u svom sektoru. S prometom od 200 milijuna eura, Coskunöz je 1950. godine započeo aktivnosti paralelne s turskom proizvodnom industrijom i sada je jedna od vodećih industrijskih grupacija. Ajan je osnovan 1973. godine, a posljednjih nekoliko godina fokusira se na rezanje i oblikovanje lima.
U 2005. godini, turski izvoz lasera iznosio je ukupno 480.000 dolara (23 lasera), dok je uvoz lasera iznosio 45,2 milijuna dolara (740 lasera). Te su se stope postupno povećavale svake godine osim 2009. godine, kada su se osjetili učinci globalne ekonomske recesije, a stope uvoza pale su na 46,9 milijuna dolara s 81,6 milijuna dolara u 2008. godini. Stope su do kraja 2010. godine nadoknadile gotovo sve gubitke.
Ipak, stope izvoza nisu bile pogođene recesijom, povećavši se sa 7,6 milijuna dolara na 17,7 milijuna dolara te godine. U 2011. godini ukupan broj turskog izvoza lasera iznosio je oko 27,8 milijuna dolara (126 lasera). U usporedbi s brojkama izvoza, uvoz lasera bio je veći, s ukupno 104,3 milijuna dolara (1630 lasera). Međutim, vjeruje se da su brojke uvoza i izvoza veće kod lasera koji se uvoze ili izvoze kao dio sustava s različitim, čak ponekad i pogrešnim, HS kodovima (međunarodni standard kodiranja trgovinskih proizvoda).
Važne industrije
Turska je u posljednjih 20 godina poduzela značajne korake u obrambenoj industriji. Budući da je u prošlosti bila ovisna o inozemstvu, danas razvija i proizvodi vlastite domaće proizvode kroz nacionalne mogućnosti. U strateškom planu za 2012. – 2016., koji je predstavio Podtajnik za obrambenu industriju, cilj je dosegnuti 2 milijarde američkih dolara za izvoz obrambene opreme. Stoga postoji snažna potražnja za obrambenim tvrtkama da uključe lasersku tehnologiju u razvoj i proizvodnju.
Prema Izvješću o turskoj industrijskoj strategiji koje obuhvaća razdoblje između 2011. i 2014. godine, opći strateški cilj zemlje određen je kao "povećanje konkurentnosti i učinkovitosti turske industrije te ubrzanje transformacije prema industrijskoj strukturi koja ima veći udio u svjetskom izvozu, gdje se proizvode uglavnom visokotehnološki proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, koja ima kvalificiranu radnu snagu i koja je istovremeno osjetljiva na okoliš i društvo". Kako bi se postigao taj cilj, "povećanje udjela srednje i visokotehnoloških sektora u proizvodnji i izvozu" jedan je od osnovnih strateških ciljeva koji su definirani. Energetika, prehrambena industrija, automobilska industrija, informacijske i komunikacijske tehnologije, "laserski i optički sustavi" te tehnologije proizvodnje strojeva definirani su kao primarna područja koja će biti usmjerena na ovaj cilj.
Vrhovno vijeće za znanost i tehnologiju (SCST) najviše je tijelo za donošenje politika u području znanosti, tehnologije i inovacija (STI), kojim predsjedava premijer, koji ima ovlasti donošenja odluka o nacionalnoj STI politici. Na 23. sastanku SCST-a 2011. godine naglašeno je da se sektori s visokom dodanom vrijednošću koji poboljšavaju gospodarsku dobrobit, osiguravaju tehnološko poboljšanje i povećavaju konkurentnost, uz kontinuirani istraživačko-razvojni rad, moraju smatrati važnim sektorima koji povećavaju konkurentnost i osiguravaju održivi razvoj Turske. Optički sektor smatra se jednim od tih snažnih sektora.
Iako se situacija u laserskoj industriji brzo poboljšala zbog interesa za vlaknaste lasere za sektor rezanja i obrambenu industriju, Turska nije imala proizvodnju lasera, uvozeći sve laserske module iz inozemstva. Čak i bez podataka za obrambenu industriju, uvoz lasera iznosio je oko 100 milijuna dolara. Stoga je optička i laserska tehnologija najavljena kao strateško tehnološko područje koje će vlada podržavati. Na primjer, uz vladinu potporu, FiberLAST (Ankara - www.fiberlast.com.tr) osnovan je 2007. godine kao prva industrijska tvrtka uključena u istraživačko-razvojne aktivnosti u području vlaknastih lasera. Tvrtka dizajnira, razvija i proizvodi vlaknaste lasere u Turskoj (vidi bočnu traku "Pionir vlaknastih lasera u Turskoj").
Kao što se može vidjeti iz ovog izvješća, Turska je postala dinamično tržište za industrijske laserske sustave, a zemlja je također razvila rastuću bazu dobavljača sustava koji napreduju na mnogim međunarodnim tržištima. Započela je početna domaća laserska aktivnost koja će početi zadovoljavati potrebe sistemskih integratora. ✺
Pionir u turskom fiber laseru
FiberLAST (Ankara) bila je prva industrijska tvrtka uključena u istraživanje i razvoj vlaknastih lasera u Turskoj. Osnovana je 2007. godine s ciljem dizajniranja, razvoja i proizvodnje vlaknastih lasera u Turskoj. Uz podršku grupe sveučilišnih suradnika, istraživačko-razvojni tim FiberLAST-a razvio je vlastite vlasničke vlaknaste lasere. Tvrtka razvija i proizvodi vlaknaste lasere u suradnji sa Sveučilištem Bilkent i Tehničkim sveučilištem Bliskog istoka (METU). Iako je glavni fokus na industrijskim sustavima, tvrtka može razvijati i sustave vlaknastih lasera za posebne potrebe kupaca te akademske i znanstvene primjene. FiberLAST je do danas privukao značajna državna sredstva za istraživanje i razvoj, potpisavši ugovore o istraživanju s KOSGEB-om (vladinom organizacijom za podršku malim i srednjim poduzetnicima) i TUBITAK-om (Vijećem za znanstvena i tehnološka istraživanja Turske). FiberLAST ima sposobnost pratiti akademska poboljšanja i primjenjivati ih na svoje proizvode te razvijati vlasničke i inovativne proizvode diljem svijeta. S ovim pristupima, njegova razvijena tehnologija vlaknastih lasera već je na tržištu za primjenu u označavanju.
